Moj.Web

News.Korcula.net

NEWS.Korcula.NET

Vijesti, najave, stavovi, zanimljivosti..

PHOTOS.Korcula.net

PHOTOS.Korcula.NET

Arhiv Korčula Today fotografija

Accommodation direct

Private ACCOMMODATION

Apartments & rooms. Contact owners directly.

Korcula.net web

KORCULA.NET Web

Jedne od prvih stranica na otoku. Čuvam njihov sadržaj.

Korčula kakva je danas


14 Dec 2018 - Najava: Koncert učenika glazbene škole u Korčuli

Korcula news

OŠ Petra Kanavelića Korčula, podružnica br.1 Osnovna glazbena škola poziva na koncert "Ususret Božiću" učenika osnovne glazbene škole. Koncert će se održati u Centru za kulturu, u kino dvorani u ponedjeljak 17. prosinca 2018. godine u 18 sati. Očekujemo Vas s veseljem! (Tihana Penjak, voditeljica OGŠ)     


13 Dec 2018 - Predstavljanje časopisa u Veloj Luci

Korcula news

Udruga Lanterna poziva na predstavljanje 2. broja časopisa za kulturu "Lanterna" u Centru za kulturu Vela Luka, u subotu 15. prosinca 2018. godine s početkom u 19 sati. Časopis će predstaviti dr.sc. Aldo Čavić, ravnatelj Muzeja Staroga Grada. (Lanterna Vela Luka)


04 Dec 2018 - Grad Korčula : Brodogradnja, 10 : 0

Korcula news

Jučer su svi gledali kako je Modrić dobi zlatnu balotu, a budući je još u sićanju Nogometno prvenstvo u Rusiju, mislin da bi trebalo reć su čin su Hrvati kroz bližu povist osin u sportu i nogometu zadužili svoj narod i bili vrlo cinjeni, kako doma, tako i u svitu. Poznati smo po temu što lako i brzo zaboravjamo povist, događaje i jude koji su u raznin dilima pridonili časnoj povisti našega naroda, ali nike sredine i marni pojedinci su ipak sačuvali arhivske dokumente i građu koja nan govori o prošlin vrimenima i našin vridnin judima diljen svita.

Ni da samo u sportu brzo zaboravjamo, već se to događa i u drugim dilatnostima, među koje zasigurno spada i brodogradnja. Danas je Hrvatska gotovo voltala škinju moru i tzv. pomorskoj orjentaciji pa sa ka je brodogradnja u nevoji, sićamo se da je ta ista brodogradnja prin triest godišć bila druga u svitu. Međutin interesantno je da niko od projektanata, znanstvenika iz Brodarskega instituta, direturi oli menađera ni osta poznat među narodon u ovu napaćenu zemju. Obično pantimo i slavimo samo ono što je vezano za sport, umjetnost, oli kulturu, dok uspjeh ili značaj nikih drugih dilatnosti i vridnosti lako zanemarimo i obandunamo. Baš se zato u ovu pisaniju hoću sitit vridnih i nadarenih meštara i kalafata naše brodogradnje u drvu koja na istočnu obalu Jadrana traje od pantivika, a ne kako bi nan sota oni Belamarić od desetega stoljeća.

E ma nisu samo naši brodograditelji bili cinjeni kroz minula stoljeća, već njima uz bok možemo svrstat i brojne pomorce raznih zanimanja od kapetana i mornara do stolara i brodskih kalafata. Analizirajući bližu hrvatsku povist, kad sport ni bi blizu današnjemu značaju i ka se zarade naših nogometaši i tenisači broju u miljune, doša san do spoznaje da su za osamnaesto i devetnaesto stoljeće, radeći u svitu, taki mogli bit i naši brodograditelji. Možebit će niko pitat zašto ne spominjen znanstvenike, razne inžinjere, i stručnjake u dvadesetemu stoljeću i prin ko niki „izvozni proizvod,“ ali ja san zasenja baš brodograditelje jerbo smo u tu granu industrije bili u svitski vrh i to još ničin niko ni supera.

Budući nas mediji senpre, apozito posli nogometarija u Rusiju abrumaju o soldima nogometnih transferi, ja ću provat malo kroz alegoriju iznit dil dostupnih dokumenata o našu svitlu brodograditeljsku povist, jerbo je činjenica da su jako pomorstvo i pripadajuća mu brodogradnja bile i ostale važne briškule u geostratešku gospodarsku i industrijsku snagu nike države. Tako gledajući dokumente nikin kronološkin redon imamo dostupne dokaze da je jedan od prvih „transferi“ naših brodograditelja zasenjan 1825 godine kad je brodograđevni „centarfor“ Ivan Foretić zaigra za Maltu, pa je osnivajući vlastiti klub (škver) u višegodišnju karijeru zabi nepoznati broj goli. Nastupa je i ko trener malteškin brodograditeljima i tu učini veliki uspjeh u karijeru. Ne manje poznat bi je i srednji vezni i ugledni trener Antun Vilović, koji je u Budvu ima svoj „klub“ i zaigra više puti u crnogorsku reprezentaciju da ga je i crnogorski kraj Nikola zamoli da mu u dvi tri bote učini jedan brod. Ni za Vilovića se ne zna koliko je zabi goli, ali znamo da je bi ponajboji.

Blizu Budve u Kotor također su igrala još dva naša uspješna golgetera i to desno krilo Frano Mišulić i brzo livo krilo Petar Zafron. Mišulić je ima čak i svoj klub, pa se i danas oti dil Kotora zove po njemu „Mišulić“. Dokumenti iz crnogorskih arhivi ih senjaju ko ponajboje „golgetere i u kratku povist crnogorske brodogradnje ostavili su puno traga ota naša dva vridna igrača.

Pogledamo li ko je nastupa vanka „Jadranske lige“ zabijajući gole za prekomorske klubove, vidimo da je najzanimjiviji transfer ostvaren u australski Fremantle, di su oko šešdesetih godina prošloga stoljeća na jugozapadnin terenima dominirala četiri brata Sambrailo. Mladen, Marko i Tomislav su bili krilni i vezni igrači, dok je Drago bi libero. Prvi je nastupi Marko ko krilni napadač u vlastitemu klubu, pa ka je u australsku ligu steka velo igračko iskustvo, zazva je u klub svoja tri brata. Drago se odma iskaza ko vrsni libero, dok su Mladen i Tomislav bili nenadmašni krilni napadači igrajući za svoja dva kluba na King Streetu i Riverside Drive, di su 1959. godine postigli rekordni broj goli za svoja dva kluba. Godine 1972. godine njihov klupski rad kao promotora australske brodogradnje dobi je priznanje kad je Drago Sambrailo ko najbolji libero dobio i Kraljevu povelju u London. Ti uspjesi su doprinili da je Drago ton nagradon primjen u „Royal Institute of Naval Arhitects što bi bilo ko da osvojiš Wimbledon i postaneš član Kraljevskega kluba. Vridna braća Sambrailo su od igranja za australsku brodograđevnu ligu živili skromno i održavali renome svojih vridnih i uspješnih klubova.

Brodi

Međutin nisu hrvatski igrači u brodogradnji bili nepoznati i priko oceana, tako da njihove nastupe bilježimo i u prikomorskin zemjama, Argentini, Sjedinjenin Državama, Čileu, i Ekvadoru. Tako imamo pisane tragove i fotografije naših igrači u Buenos Airesu di su svojin velikin znanjen i umješnošću igrali brodograditelji Niko Dužević, Mate Kumparac, Ivo Paunović, Dinko Tomović i Frano Vilović, a u Punta Arenas je boje hrvatske brodogradnje zastupa Andro Sessa, pa je onda svoj klub tamo ima i Ivan Depolo. Za naše ugledne igrače po Južnu Ameriku se pročulo nadaleko, tako da su i UN angažirale našega proslavjenega igrača Iva Verzottija. On je nastupi u Ekvador za klub u Guayakqil kako bi tamošnje igrače nauči zanatu igrajući usput brojne utakmice u vlastitemu klubu. Po ovemu je vidit da je meštar Verzotti bi veli igrač, jerbo ne zovu UN koga bilo da igra u zapušćenin klubovima Latinske Amerike. A da je tako, govoru nan dokumenti da je tada meštar Verzotti u klub ima 40 igrači.

Interesantan je i slučaj vrsnega golgetera Vicka Ivančevića iz 1881. godine koji nakon 15 godina uspješnega igranja za jedan klub u New Yorku prilazi za vele šolde u Istanbul, pa se nakon tega „izleta“ u Tursku vraća u domovinu. Kako je Amerika danas pojam gospodarske snage, tako je bilo i na svrhu devetnaestega i početkon dvadesetega stoljeća kada je u New Yorku i okolnin gradovima istočne obale igralo oko 35 naših igrači. Oni su bili tako dobri i cinjeni da su bez problema 1947. godine prikupili ne male solde i u znak poštovanja u Hrvatsku donirali velu pošiljku alata i brodograđevnoga pribora potrebitega u zapušćenin škverima našega Jadrana. Naši igrači su igrali i u drugin gradovima Sjedinjenih država, pa zapisi govoru o istaknutemu golgeteru Antunu Sessi koji je zabija gole za klub u Seattleu, a u Tacomi su igrali dva vezna igrača, braća Vicko i Dome Sessa.

I sa bi ja moga ode nabraja do sutra, ma mi je jedan dragi prijatej u Borak reka da su mi pisanije preduge, pa ću lipo skratit. I na kraju ću van reć da se Modrić jučer po treći put pozlati, ali da bi mi u Hrvatsku ako ovako nastavimo mogli olavija pomodrit. (Slobodan Suncobran)


03 Dec 2018 - Ocjenjivanje mladih peljeških vina

Korcula news

U sklopu manifestacije Dana otvorenih vrata peljeških podruma 2018. godine u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću, održana je manifestacija „Mladi enolozi ocjenjuju mlada vina“. U ocjenjivanju je sudjelovalo osam enologa koji su ocjenjivali 32 uzorka vina. 

Najbolje ocijenjeno mlado vino berbe 2018. je rukatac vinarije Dubrava. Za najbolje rosse nagradu je dobila PZ Putniković, a najboljim plavcem sa ograničenih položaja proglašen je Dingač OPG-a Violić Indijan iz Potomja. (SR)


03 Dec 2018 - Nikad bolja i brojnija posjetiocima manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma

Korcula news

Završena je 13. manifestacija Dana otvorenih vrata peljeških podruma na kojoj je prisustvovao rekordan broj posjetitelja. Po slobodnim procjenama bilo ih je više od četiri tisuće iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja. U bogatim pelješkim podrumima na raspolaganju za kušanje bilo je više od 15-tak vrsta vina koje je ponudilo tridesetak peljeških vinarija. Mogla su se kušati brojna vina autohtonih sorti: Maraštine, Pošipa i Plavca malog u raznim varijantama i stilovima. Iako je cijeli Pelješac prekriven sortom Plavac mali, vino dobiveno od te sorte se razlikuje u bogatstvu okusa sa obzirom na položaj s kojeg dolazi. Posjetitelji su mogli kušati i laganije plavce i rose vina koji dolaze od grožđa iz unutrašnjeg dijela Pelješca, kao i odležane vrhunske plavce s ograničenih položaja Dingača i Postupa.

Poslije cjelodnevnog obilaska vinskih podruma od Stona do Potomja za posjetitelje je bila organizirana zabava koja je trajala do ranih jutarnjih sati. Zbog izuzetne posjete manifestaciji pelješki vinari su najavili još jednu ovakvu manifestaciju 1. svibnja sa porukom svim ljubiteljima Plavca malog: Dobro nam došli na još jedne dane otvorenih vrata peljeških podruma. (SR)


29 Nov 2018 - Priopćenje Otočnog sabora

Korcula news

Drage otočanke i dragi otočani! Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka organizira tematski Sabor Otočnog sabora na temu „Položaj i status hrvatskih otoka temeljem provedbe novog Zakona o otocima“. Tematski Sabor Otočnog sabora održat će se u srijedu 12. prosinca 2018. godine u 11,00 sati u hotelu Kolovare Zadar.

Stupanjem na snagu novog Zakona o otocima, Ministarstvo treba donijeti nekoliko novih pravilnika kojima će se omogućiti kvalitetna provedbu Zakona. Otočni sabor je još 2013. godine napravio raspravu po otocima oko potrebne izmjene Zakona o otocima te je sa dobivenim prijedlozima i zaključcima donesenim na Saboru Otočnog sabora sudjelovao u radnoj skupini za izradu novog Zakona o otocima. Možemo biti zadovoljni jer je većina bitnih prijedloga prihvaćena i uvrštena u novi Zakon o otocima izuzev jednog, a to je kvalitetnija zaštita otočana i njihove imovine od alohtone divljači na otocima.

U cilju kvalitetnog provođenja Zakona o otocima, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvo pomorstva i prometa moraju u roku od 180 dana donijeti nekoliko pravilnika i odluka. Potrebno je donijeti sljedeće pravilnike i odluke: pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka; vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja; pravilnik o sastavu Otočnog vijeća i djelokrugu rada Otočnog vijeća; odluku o broju otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i obuhvat otočnog područja; pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima; pravilnik o načinu ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta; pravilnik o način ostvarivanja naknade troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode; pravilnik o načinu provoĎenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“; pravilnik o način ostvarivanja prava na potpore otočnim poslodavcima.

Vijeće Otočnog Sabora ovom prilikom poziva sve otočanke, otočane i sve zainteresirane oko kvalitetne provedbe Zakona o otocima da se pridruže sa svojim prijedlozima i tako pomognu Otočnom saboru oko daljnjih aktivnosti za izradu potrebnih pravilnika. Oni koji nisu u mogućnosti prisustvovati tematskom Saboru, svoje prijedloge i komentare mogu dostaviti na e-mail otocnisabor@gmail.com. (Vijeće Otočnog Sabora)


26 Nov 2018 - Nikad bogatija manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma 2018.

Korcula news

Pelješki vinari i ove godine vas pozivaju da 1. i 2. prosinca posjetite njihov poluotok, obiđete nove i stare vinarije i uživate u jedinstvenom okusu Plavca malog. Manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma postala je najveća vinska manifestacija u Dalmaciji. Posjetioci se susreću sa tradicionalnim običajima u posjeti Doma vinarske tradicije u Putnikoviću do obilaska vinskih podruma i vinarija Pelješca uz degustaciju vina koja su ovaj poluotok proslavila u svijetu.

Subota, 1. prosinca dan je rezerviran za organizirani obilazak podruma i kreće se nakon predstavljanja vinara u tvrđavi Kaštio u Stonu u 11.00 sati. 2. prosinca, 14 mladih peljeških enologa ocijeniti će mlada vina autohtonih sorti berbe 2018. Osim vinokušnje odličnih vina, svi koji posjete Dom vinarske tradicije, uživat će i u nostalgičnoj izložbi crno-bijelih fotografija koja prikazuje ruralni dio Putnikovića autora Tamare Kušić, te izložbe fotografija pod nazivom „Kamen i more“ autora Slobodana Rosića

„Pripreme za dvanaestu manifestaciju Dani otvorenih vrata peljeških podruma u punom su jeku. Po najavama organiziranih dolazaka iz Zagreba, Zadra, Splita, Sarajeva i naše županije, ove godine očekujemo rekordan broj posjetitelja“, ističu u Udrugama Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti. (SR)


25 Nov 2018 - Tihomir Antunović (1964. - 1991.)

Korcula news

Ovih jesenskih dana prisjećamo se teških ratnih dana 1991. godine kada su se u Korčulu čuli odjeci topova, minobacača i eksplodiranih raketa iz višecjevnih raketnih bacača. Crnogorski rezervisti potpomognuti četničkim dobrovoljcima i oružjem tadašnje JNA praktički su promarširali od Debelog Brijega, preko Konavala, Dubrovačkog Primorja i došli nadomak Stona. Jedino se Dubrovnik, opkoljen sa svih strana nekako održao i branio.

Nekoliko dana poslije pomorske bitke u Korčulanskom kanalu, uvidjevši stanje na otoku, snagu naših postrojbi i dobru vojnu organiziranost, Korčulanski i Pelješki dragovoljci odlaze u Ston znajući da se tamo brani i Pelješac i Korčula.

Pješačka satnija Korčulanske bojne Zbora narodne garde sastavljena od dragovoljaca iz svih mjesta otoka Korčule, Orebića i okolnih mjesta, zajedno s topništvom, pratećim snagama, dana 22.11.1991. godine odlazi na Stonsko ratište i tamo u velikim borbama zaustavljaju neprijatelja.

Od početka prodora iz Crne Gore neprijatelj je po prvi put osjetio vatreni otpor iz topničkog naoružanja s naše strane i bio je prisiljen zaustaviti se na crti most Bistrina na pravcu Jadranske ceste prema Pločama i u mjestu Zamaslina prema Stonu, gdje je i ostao do početka svibnja 1992. godine kada je u vojnoj akciji započetoj radi oslobađanja juga Hrvatske zauvijek otjeran s naših prostora.

Na današnji dan sjećamo se TIHOMIRA ANTUNOVIĆA tadašnjeg zapovjednika naše satnije, koji je 25. studenog 1991. godine poginuo u mjestu Doli kraj Stona u teškim borbama koji su se odvijale radi zaustavljanja neprijateljskog prodora. Tog dana u teškim borbama i naletu neprijatelja Tihomir Antunović izgubio je svoj mladi život nedaleko od Jadranske ceste na jednom križanju puteva, postavljajući našu obranu i kao pravi zapovjednik i izniman čovjek vodeći računa gdje su i kako su njegovi ljudi. Njemu u sjećanje i spomen, prisjećamo se tog nesretnog dana. Neka mu je vječna slava i hvala. Korčula, 25.11.2018. godine. (UHDDR Korčula)

19 Nov 2018 - Popis stanovništva u Ilirskim provincijama 1811. godine

10 Nov 2018 - Kad Pelješčani slave Martinje u Zagrebu

08 Nov 2018 - Martin na Mratinu

06 Oct 2018 - Kolumna Slobodan Suncobran - Povist pritrujena

06 Oct 2018 - Srđan Duhović dobio počasnu medalju i počasnu diplomu Saveza neovisnih bugarskih književnika

03 Oct 2018 - Otvoreno pismo hrvatskih linijskih brodara Vladi Republike Hrvatske

23 Sep 2018 - Kolumna Slobodan Suncobran - Božji grad

06 Sep 2018 - Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske

Korculatoday

Mindel (Ivan G.) - 14 Dec 2018

Korcula today

- Mariachi Mixteco u Pupnatu

- Korčula webcam live

Kontakt

Tovar

Korcula.NET je privatni web blog koji traje od 1996. godine, s više ili manje volje, sve do danas. Nastao je u početcima HR interneta sa svrhom čuvanja i njegovanja veza s iseljenicima, pružanja informacija o nama, o gradu i otoku, našoj tradiciji, kulturi, običajima.

Ideja | Design | Sadržaj

Ivan Grbin, Žrnovo

uz pomoć prijatelja, poznanika i povremenih suradnika.

Ivan@korcula.NET

Contact Form