Moj.Web

News.Korcula.net

NEWS.Korcula.NET

Vijesti, najave, stavovi, zanimljivosti..

PHOTOS.Korcula.net

PHOTOS.Korcula.NET

Arhiv Korčula Today fotografija

Accommodation direct

Private ACCOMMODATION

Apartments & rooms. Contact owners directly.

Korcula.net web

KORCULA.NET Web

Jedne od prvih stranica na otoku. Čuvam njihov sadržaj.

Korčula kakva je danas


06 Oct 2018 - Kolumna Slobodan Suncobran - Povist pritrujena

Korcula news

Za one Korčulane koji ne dohodu na Plokatu, još san ode i nisan poša ća. A uvik san nikako misli što Plokata ne bi bila naš „tinel“ oli da i cili grad gledamo kako jedan korčulanski tinel. To ni teško i ne mislin da svi u njemu moramo bi isti, oli isto mislit, ma moramo bi u viri i to je tako od naših starih na ovi škoj. I sa tu prikodana dohodi puno judi, na kavu, sidu, ćakulaju, prohodu, prišu i svi ništo dobaciju smiju se, ma baš ko u pravi tinel jedne „famije.“ Ta famija ni od jučer, niti je nastala sa našon generacijon i pameti, nego je odavna na ovi dil škoja, a možebit je (kako san davna napisa) i došla iz Majsana. E, ali samnon se ne slaže povjesničar umjetnosti dotore Joško Belamarić iz Splita napisavši knjigu da je grad Korčula nastala u deseto stoljeće, pa mi je uglavu učini mali spoznajno kognitivni šušur. Dakako da mu ja to ne virujen. Zašto? Zato što on govori da je Korčula nastala u deseto stoljeće, ma ni istraži jeli SELO Korčula možda nastalo ništo ranije. Mada mislin da kad je niko odavna na ovu puntu od starega grada učini prvu kuću, ni misli na selo i siguro ni bi ludeks. 

Eee, ali i da zna da je Korčula nastala prin, naš Joško to ne smi napisat jerbo bi ga trutovi iz znanstvene zajednice štrapacali, a u najmanju ruku naprdili noga i polatili pudoma. Naravno da mora pisat kako je uči, ali ne i prouči, a pari mi se samo zato da bi se zamračili kršćanski korijeni i ostaci ote kulture u ovi grad. Da je tako govori nan puno arheoloških ostataka okolo nas, a i u veli dil Dalmacije, apozito u naš dragi Solin. Kaki bi čovik mora bit tukac, oli „zezalo“ da ne vidi u povijest „Ekumene“ oli svoga kraja a i mista da je nika vela kronološka, oliti vrimenska rupa u koju po našima znanstvenicima o povijesti nima deboto ništa. A kako to i di su ostaci ote stare kršćanske kulture i naseobina u Dalmaciju, apozito uokolo Solina, di imamo zapisano da su troje oli četvoro papa rođeni u oti dil Lipe naše. Najpoznatiji je sv. Kajo, ali dica o njemu pod automatski ne uču baš ništa, ali zato se veliča, poganin Dioklecijan kako vrhunski progonitelj kršćana, a pomaknuti Splićani se još da smih bude veći obučiju u njegove vojnike – progonitelje i ubojice kršćana. Baš lipo. Ali to ni sve, kako bi rekli medijski mundijalisti, jerbo su i najlipšu štradu u Splita nazvali po ubojici i progonitelju kršćana Marmontu. Ovo je još lipše i vaja ko prava „domoljubna briškula.“ Ala dobro nismo dica i znamo da to ni što je čini ceste i prosperitet u „Iliriju“ nego što je bi mason, a ota bratija bilo nan pravo oli ne - zapovida sviton. 

Mi u Korčulu isto imamo malih domoljubnih briškula i doduše puno ne veličamo ubojice kršćana, osin što se sad malo ova masonizirana struja praxisovaca refrešala, pa inpanpanaju Lešota Plehanova da to čini, ali pod filozofsko, sociološku i politološku skužu. Ali ota bratija kroz povijest livičarenja uvike mora izventavat niku skužu, pa i ako triba, nas kršćane ne samo ubijat, zatvara i progoni, nego nan daju i lipa imena, pa nas zovu ustašama, klerofašistima, fašistima, nacionalistima i kako sve ne. Za nike smo i nazadnjaci, ognjištari i toliko imamo imena da bi moga napisat sve do dna konpjutora - deboto do kolina. I sa ko je tu lud? Oni na vlasti u prvu i drugu Jugu nas zatvaraju, progonu, raseljavaju, paletaju nan imovinu, konfisciraju, činu da ne mogu ni napisa, nike eksproprijacije i sve samo da nas je što manje, kako bi na svekoliku balancu od povijesti i života na ovi prostor njih bilo što više. E ali na kraju moran posolit da se ne ćapajemo na ješku što pišu godinama i decenijama ovi tzv. desničari i falsi veliki Hrvati da nan ovo činu SAMO zato jerbo smo Hrvati. A ne, ne, po meni nan to činu samo zato jerbo smo kršćani katolici, a to je vela razlika. Sa dok ovo čitaju pinu se govoreći u sebi kako smo mi njih u NDH zarobjavali i tlačili, a ja in poručujen da to ni tako, jerbo je sve više neovisnih istraživači koji podastiru vajane dokaze koji govoru da je izdajnik Ante Pavelić bi njihov i prikjučen na kabel do Londona. Običnemu čoviku pod suncobran se tu čini niki šum ka se siti kako je ti Pavelić zapravo bižanijon pu Austrije isporuči otima antikristima Hrvate na „pijat“, bez žrtava koje bi bile vele da je kako i Zrinski sta na mrgin i brani svoju grudu i grad Zagreb. Zato mi Korčulani to imamo u liku Antuna Rozanovića koji je nami uzor i dika, kako se brani rodna gruda i svoj grad. A nebi falili kad bi temu časnemu sinu našega grada stavili jednu ploču na misto di je blizu ulaza u grad pripadenin Korčulanima na dan Vele Gospe 1571. godine održa motivacijski govor vidivši da je izdajnički knez namjesnik škiva pudoma ostavivši Korčulane na milost i nemilost turskin sabjama.

E da se vratin malo na ovu bratiju progonitelja kršćana di sami progon ima više načina i metoda. Svakako da to ni bilo samo sparat, ubit, opaletat, užeć, srušit, nego su tu bile i sofisticirane metode koje su se činile puten tzv. znanosti, medija, poblikacija i svin i svačin, e a sve kako bi se ukazalo da nas tu ni bilo, oli kako su nas učili u skulu, da smo se u nikin seobama, ode doselili. I mada za ote seobe niko nima materijalne dokaze, konta se ka si se doseli, onda moreš i parti ća, ali to je nika druga priča za kašnje pisanije. Ajme što san se čapa povijesti, arheologije i tega sličnega, sve u čemu san u Čulića bi najgori. Ma mislin se, ka san u skulu bi najgori, možebit me Svevišnji i Svemogući zadispet ćapa zauši i zdrucnu me na to što me ni bilo ko mlada voja uči i da se pod stare dane ćapan posla. Ko zna, može bi, jerbo teolozi govoru da se to događalo sa judima ka su bili fjakavi, lini i neozbiljni ka je tribalo u važnemu.

Evo, uvik mi se ka pišen, dogodi niki strepit, a ovi put to činin iz živega prostora naše Korčule i to izagrada drito sa „Šetališta od konobari“ kako najblaže mogu nazva ovu danas glavnu štradu u Korčulu. Zapravo ničin izazvan doša mi je u kadar bivši „vladar i magistar od noćenja“ As Lukavi,“ i lipo si desetak metara od mene sa nikon klapon, ali virujte mi neće me omest. E i sa da završin ovu pisaniju sa onin što san gore napisa sofisticiranin metodama zamračivanja i umanjivanja naših kršćanskih korijena. Dakle to se vjerojatno činilo zato što je većina tih znanstvenika u našu bližu i daju povijest pripadala tajnin društvima i reka bi volili su „vrili sladoled,“ u prijevodu pituravali su nas. Naprimjer jedna od temeljnih pitura koja se nanosila, kako bi stvar mogla bit olavija generacijama opiturana, vezana je za temeljno i sustavno zamračivanje arheoloških nalazaka, oliti artefakata. To dakako možemo samo pretpostavjat, ali postavjanjen pitanja i proučavanjen materije postajemo kapaci izreć i suvisla pitanja koja u sebi sadržu dil odgovora bližega ili dajega od stvarnost koja se dogodila.

Evo san se deboto zagropa, pa ću sad finit i u drugi dil nastavit. Naravski da ću i drugi dil pisat uživo iz lokala moga dragoga prijateja, (ako bude vrime) kojega neću imenovat radi danas strogih pravila o reklamiranju u medijima, pa mu na ovako subliminalni način osrca zahvaljujen.  (Slobodan Suncobran)


06 Oct 2018 - Srđan Duhović dobio počasnu medalju i počasnu diplomu Saveza neovisnih bugarskih književnika

Korcula news

Na poziv Saveza nezavisnih bugarskih pisaca članovi Hrvatskog književnog društva iz Rijeke boravili su na Prvom međunarodnom festivalu pjesnika svijeta „Pod nebom Koprivštice i Plovdiva” koje je održano od 28. do 30. rujna 2018. u Bugarskoj. Sudjelovali su pjesnici iz Srbije, Slovenije, Nizozemske, Ukrajine, Hrvatske i Bugarske kao domaćina. Od hrvatskih pjesnika su sudjelovali: Valerio Orlić iz Rijeke, Anđelka Korčulanić iz Splita, Ante Gregov Jurin iz Zadra te Srđan Duhović s Korčule.

Program se održavao u Koprivštici i Plovdivu gdje su se sudionici predstavili sa svojim pjesničkim radovima. Festival je otvoren folklornim nastupom domaćina te prigodnim glazbenim programom. U dva dana boravka domaćini su sudionicima predstavili povijesne znamenitosti obaju gradova. Na kraju su sudionicima podijeljena priznanja za sudjelovanje te posebne nagrade.

Tako je hrvatski pjesnik Srđan Duhović dobio počasnu medalju i počasnu diplomu Saveza neovisnih bugarskih književnika za izvanredan doprinos bugarskoj, europskoj i svjetskoj književnosti i kulturi. Valerio Orlić, počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, dobio je nagradu "Radko Radkov" - Vitez svjetske poezije. Dobitnik nagrade stječe naslov "The Knight of Poetry" za izvanredni doprinos u bugarskoj, europskoj i svjetskoj poeziji, kao i kulturi Koprivštice i Republike Bugarske.


03 Oct 2018 - Otvoreno pismo hrvatskih linijskih brodara Vladi Republike Hrvatske

Korcula news

Hrvatski linijski brodari uputili su Vladi RH otvoreno pismo koje su potpisali svi (njih 13), u vezi namjere Vlade da se Agencija za obalni linijski pomorski promet ugasi, odnosno pripoji ministarstvu.

Mi hrvatski linijski brodari ovim se putem pridružujemo inicijativi Otočnog sabora da se zadrži samostalnost Agencije za obalni linijski pomorski promet, odnosno da se ista ne ukine. Nedopustivo i neodgovorno bi bilo, da sada kada je rad Agencije nakon 12 godina od osnutka, doveden na najvišu moguću razinu, gdje su svi akteri iznimno zadovoljni, dođe do njezinog ukidanja. Pokazatelji kvalitetnog rada Agencije do kojeg se došlo mukotrpnim dugogodišnjim radom su brojni: od komunikacije sa brodarima i otočanima i rješavanja najsitnijih svakodnevnih problema, pa sve do golemog posla raspisivanja natječaja i provedbe istog.

Kao i Otočni sabor, bojimo se da u slučaju ukidanja Agencije odnosno pripajanja Ministarstvu neće biti moguće kao i do sada na jednostavan i brz nadin intervenirati u plovidbeni red na dnevnoj razini, te da neće biti moguće pravodobno reagirati kada treba zbog kvara odrediti zamjenu broda kao i da će ova promjena znatno usporiti obračun i isplatu potpore, što predstavlja veliki rizik našem poslovanju.

Kada posao, koji sada Agencija radi kao samostalno tijelo, preuzme resorno ministarstvo, isto bi moglo usporiti komunikaciju i rješavanje svakodnevnih situacija. Sto se sada odvija brzo i učinkovito, u najkraćem mogućem roku na zadovoljstvo nas brodara ali prvenstveno naših korisnika, otočana i ostalih putnika.

Mi hrvatski linijski brodari, koje se često naziva "malim brodarima", unatoč sve većoj ulozi u povezivanju naših otoka, a posebno u podizanju kvalitete prijevoza uvođenjem novih brodova, strahujemo da bi se naš položaj u tržišnoj utakmici mogao bitno pogoršati. Ukidanjem samostalne Agencije za obalni linijski pomorski promet Ministar mora, prometa i infrastrukture, koji je temeljem Zakona o Jadroliniji predsjednik skupštine Jadrolinije, našao bi se u sukobu interesa. Naime, bio bi istovremeno predsjednik skupštine državnog brodara i čelnik tijela koje odlučuje o raspisivanju natječaja za održavanje linija. odnosno određuje visinu potpore, tehničke uvjete (kapacitet broda. tražena brzina, minimalni broj putnika) i niz drugih pitanja o kojima upravo ovisi mogućnost pobjede na natječaju. Strahujemo da bi hrvatski linijski brodari time mogli biti dovedeni u nepovoljniji položaj.

Vjerujemo da će Vlada Republike Hrvatske uvažiti argumente i Otočnoga sabora i nas hrvatskih linijskih brodara te zadržati postojeći sustav. koji funkcionira na obostrano zadovoljstvo brodara i otočana. (D.M.)


23 Sep 2018 - Kolumna Slobodan Suncobran - Božji grad

Korcula news

Evo san se nakon šešnajest godina vrati doma. Jednostavno san odluči noćit u Korčulu do zadnjega noćenja pa što bude. Odma me iza kantuna pripa Šore i ćapa za intervju na radijo. Tamo san se toliko smota da me Ivan odma prova lupit sa Zemjon kuglon drito uglavu. Pomalo san se povuka na rezervni položaj i od te balote učini ravnu ploču, pa i daje stojin na toj nepomičnoj ravnoj ploči, tako da još ne virujen da se vrtimo 1600 km na sat pu istoka. Onima koji viruju da se vrtimo 1600 km na sat, želin mirno more i kad stanu kraj mene na Plokatu da se odma prestanu vrtit jerbo nećemo moć ćakulat, a i mogla bi nan se u kafić prolit kava.

Inače nijednemu Korčulaninu se neće prolit kava u hotel Korčulu ako je naruči sa mlikon za osamnaest kuna. Ta cijena u prijevodu znači da je tamo boje i ne poć ako hoćeš platit režije u kuću. Tako kad tamo sidiš, možeš vidit koliko su Korčulani koji prohodu žalosni što in je prin dvest i pet godina Hotelsko bespravno vazelo oti hotel i stavilo ga u svoj takujin. Propito ka gledan firme po gradu dohodi mi napamet kako pari da ovi naraštaj Korčulana nezna ništa, nego samo kuhat, konobarit i vikat cimer fraj i tu i tamo vezat koju jahtu.

Eee, ali ove su dane „jahtu“ u Korčulu vezali i ugledni hrvatski i furešti livičari na skup „Korčula after party“, rastrivši na plokatu dva plakata da si ih ima što i vidit. Dakako tu je obavezno stiliziran masonski trokut sa pripadajuće dvi točke što je justo sinbol za oti organizirani skup, i sve je u stilu i bez fala. Nisan tamo hoti poć za dispet jerbo su mi njihove ćakule dobro poznate, a ko zna možda bi mi i gospoja Nadežda dala frnjokul, jerbo san onda bi napisa da bi njoj HTV mora dat „Šesti dan“ da nan rastumači što je hotila reć u „Peti“. Inače šjora Nadežda je stara „Praxisovka“ i ona se sigurno sića livoga obmanjivača Ericha Fromma, onda Gaje Petrovića i Milana Kangrge - bivšega ustaškega satnika i rojaka Bele Krlaža. Tega je propalega ustašu poštova naš Lešaja-Plehanov i ko će znat koliko ga je livih finti za života nauči. One ustaške fore mu siguro ni prosipa, ali pokojni Milan ko poznati livi mentor sigurno je našemu Plehanovu posoli da nima Boga. To je ovoj masoniziranoj bratiji najvažnija mantra oko koje cvita cila njihova liva doktina, a što je najžalosnije to oni mislu ozbiljno.

Ode na raspored vidin da skup otvara moj bivši susid Ante Lešaja – Plehanov koji nan je doša drito sa Solina posolit, virovali oli ne, o „švercu“. Zapravo to je jedna liva tužaljka o zagubjenin „Praxisovcima“ koji su kako Plehanov sugerira u naslovu - završili. A što su završili, to ni dragi Bog ne zna. Posli Lešota - Plehanova govorili su sve jedan do drugega giganti livo masoniziranega sitniša i perjanice hrvatske zalud misli. Tu je bi Viktor Ivančić, bez ferala, ali je ima lanpadinu u mobitel, onda naš Dragan Markovina, Vuk Perišić, Boris Buden i veliki povjesničar Hrvoje Klasić. Hrvoje nan je opari predavanje o šezdeset osmašima a ne smi ili nema pojma o 1942. Da zna, reka bi mulariji na fakultet zašto je Churchill pribra zgodne partizane i Tita za parićat drugu Jugu, a odbaci nezgodne četnike i Mihajlovića? Moga bi in prišapjat i zašto se Churchillov sin Randolph senpre opija po hrvatskin šumama i gorama i zašto ga tako pjanega ni voli jedini katolik u englesku vojnu misiju – književnik i publicist Evelyn Vaugh?

E o tin nami važnin temama i judima drugega rata naš Hrvoje ne smi ni pisnut jerbo bi ćapa po ušima od glavnega pitura hrvatske povjesti Ivota Goldštajna. Ali zato nas je ode u Korčulu doša abrumavat o šešdeset osmoj, koda judi ne znaju kako je bilosvitska zidarija tu agendu spaketala da bi u svitu pojačala voju u mladih da se ćapaju LSD-a i pokaraju generacije kroz „Hippy“ pokret i „Rokiyu“. Ti nadasve kripni i moderni pokret ositila je krajen šešdesetih i sedandesetih korčulanska mladež na KPK. Sićan se našega Krunota kako škrguće zubima, jerbo ni smi reć ništa na sinove od Matesa kojima je droga onda bila umisto marende, obida i večere. Ali Bože moj kako je i Panić sa milicijon smi onda uredovat kad je stari Mates bi kapo od Titotovoga kabineta? I sa će mi kogo reć da ode krojin o zavjerama, pa ako je ova droga onda nami na Korčulu namjerno spaketana, onda 1921. godine filoksera ni, a znan da je.

Eto i tako danas u svetu nediju završava ovi livo liberani skup i nemote slučajno mislit da oni ne znaju di su došli ili da mi ne znamo ko hi je zva. Ovu su postu davno zasenjali sotonjara Zorzi, Molitor, Marmont, Fremantle i „zapišali“ je raznin pjacama,  raskrečenin žabama, još gorin karbonarskin apulijskin čunkama i lavima po kućama i grbovima da se čovik ima što i nagleda. Još boje su došli Maclen i Carl Bildt, pa ka čovik zbroji ove korčulanske garofale doje mu napamet kako ni luda ona stara korčulanska: „Sve što vrag rodi, doje u Korčulu“. Ali neka in bude, jerbo znaju oni da smo mi Mesijin narod koji se nikad nećemo maknut od Isusa Krista, taman da nan ova livo liberalna ekipa dohodi senpre. Jerbo mi čitamo Sveto Pismo svaki dan, a ne digod i ne borimo se protiv i ne latimo iz Grada nikoga, nego šireći Božju Rič i naše pobožnosti množimo virujuće Korčulane. (Slobodan Suncobran)


06 Sep 2018 - Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske

Korcula news

Otočni Sabor - udruga za razvitak hrvatskih otoka piše ovo javno pismo povodom donošenja Zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima na 110. sjednici Vlade Republike Hrvatske i prijedloga Nacrta izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. 

Otočni sabor smatra da je u Republici Hrvatskoj dosta nepotrebnih raznoraznih agencija i da u cjelini nemamo ništa protiv gašenja nepotrebnih agencija, ali smatramo da jedna agencija mora ostati samostalna jer otočanima život znači. Agencija za obalni linijski pomorski promet se ne smije ugasiti i mora ostati samostalna kao i do sada. Zašto? Agencija za obalni linijski pomorski promet u svom radu dnevno rješava otočnu pomorsku povezanost i komunicira s otočnim JLS oko potrebnih dnevnih izmjena plovidbenih redova za potrebe otočana. Bojimo se da ukoliko zaista dođe do ukidanja Agencije, neće biti moguće intervenirati u plovidbeni red na dnevnoj razini. Pretpostavljamo da bi se ukidanjem Agencije za obalni linijski pomorski promet njezine ovlasti prebacile na Ministarstvo pomorstva te smatramo da bi u tom slučaju došlo do sukoba interesa oko dodjele koncesija na obalnim linijama za državnog brodara Jadroliniju. 

Otočni sabor također smatra da u predloženom Nacrtu Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak dolazi do udara na jednu od glavnih gospodarskih djelatnosti na otocima, a to je turizam. Stupanjem na snagu ovog Zakona dolazi do mogućeg drastičnog povećanja paušalnog poreza na dohodak za privatne iznajmljivače. U prijedlogu se tako navodi da su “jedinice lokalne samouprave dužne donijeti odluke kojima će propisati visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a koja ne može biti manja od 150 kuna niti veća od 1.500 kuna”. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona nije navedeno da jedinice lokalne samouprave moraju poštivati Zakon o otocima i otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.

Otočni sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na preispitivanje gore navedenih problema i potiče ju da uzme u obzir stanje na našim otocima i da ne dozvoli da stupanjem na snagu gore navedenog Zaključka Vlade RH i Nacrta prijedloga Zakona dođe do dodatnog pogoršanja stanja na otocima. (Vijeće Otočnog sabora)


04 Sep 2018 - Održan 9. međunarodni susret pjesnika na Pagu

Korcula news

U organizaciji Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, na otoku Pagu je od 24. do 26. kolovoza održan 9. Međunarodni susret pjesnika "U spomen na književnika Antu Zemljara". Sudjelovali su pjesnici, književnici i glumci iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. Među sudionicima je bio i Srđan Duhović pjesnik s Korčule.

Susret je započeo u Povjani upoznavanjem sudionika uz prigodan program i čitanje poezije. Nastavljen je dan poslije u atriju Književnog dvora u gradu Pagu predavanjem dr. Marije Krivokapić "Golootočke usporedbe i paralele književnika Stefana Mitrovića i Ante Zemljara.", obilaskom rodne kuće i spomen ploče Ante Zemljara te navečer pjesničkom večeri u spomen na Zemljara. Srđan Duhović je, kao i svaki put kada se pojavi pred publikom, oduševio svojim scenskim nastupom koji na zoran način oživljava njegove stihove.


02 Sep 2018 - Jematva i pošip

Korcula news

Ovogodišnja jematva u poljima Smokvice i Čare ne može bez politike, pogodovanja, čudnih interesa i zanemarivanja lokalnih vinogradara. Naime otkup Pošipa je onemogućen mnogim vinogradarima, koji prošlu godinu nisu, zbog velike pozebi i mršavih količina, donijeli grožđe u lokalne vinarije. Tako je izgledno, da će mnogim proizvođačima ostati grožđe na lozama. Naime, zbog nemogućnosti pravovremene berbe, grožđe je počelo propadati, tako da će naší vinogradari doživjeti velike štete. Šuška se, da su vinarije to učinile, kako bi otkupile jeftinija uvozna grožđa.

Tako smo doživjeli prvi puta u povijesti vinogradarstva na našim područjima, da je mnogim proizvođačima ostalo grožđe neubrano, čime je propao urod a time i sav trud, muka i troškovi, vezani uz ovogodišnju proizvodnju čuvene sorte Pošip. Ovo stanje, i očekivani problemi i slijedećih godina, veliko je obeshrabrenje za mladi naraštaj a ujedno i velika motivacija za napuštanje rodnog kraja, odnosno nastavljanje trenda iseljavanja. Izgleda da je to nekome u interesu. I to baš onima, koji se najviše pozivaju na domoljublje. (MC)


28 Aug 2018 - Korčulanska škola: Konzervativna revolucija – slučaj: Reproduktivna prava i demografija

Korcula news

"Konzervativna revolucija - slučaj: reproduktivna prava i demografija" tema je ovogodišnje Korčulanske škole koju Srednjoeuropska mreža za ravnopravnost spolova (CEE Gender Network) s partnerima organizira sedmu godinu zaredom. To je vrlo važna politička i ideološka tema, pogotovo u kontekstu pada stope nataliteta, duljeg životnog vijeka i preopterećenog sustava rada i socijalne skrbi.  

Škola se održala 25. i 26. kolovoza u Gradu Korčuli, a okupila je više od 60 sudionika lijeve političke opcije iz javnog i nevladinog sektora regije i zemalja Europske unije. Među sudionicima ističemo sudjelovanje hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, predsjednika Pozitive Ranka Ostojića, zastupnice u gradskoj skupštine Grada Zagreba Rade Borić, predsjednika SDP-a Crne Gore Ranka Krivokapića, tajnika Europskog parlamentarnog foruma za populaciju i razvoj Neila Datte, britanske europarlamentarke Julie Ward, predsjednice PES Women Zite Gurmai, direktora ureda Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Maxa Braendlea, zastupnice u talijanskom parlamentu Pije Locatelli i predsjednice CEE Gender Networka Daše Šilović.

Svi sudionici su složni kako je nužno potrebna zaštita reproduktivnih prava, posebice prava na izbor te kako je bez zaštite reproduktivnih prava nemoguće raditi bilo kakvu demografsku strategiju.  Prije samog službenog dijela škole, u petak, 24. kolovoza održala se zajednička rasprava na temu ''Važnost provođenja procesa proširenja EU-a za žene Zapadnog Balkana'' koju CEE Gender Network organizira u suradnji s Globalnim progresivnim forumom. (AP)

19 Aug 2018 - U Veloj Luci održana Noć Vele spile

19 Aug 2018 - Korčulanska škola: Konzervativna revolucija - slučaj: reproduktivna prava i demografija

06 Aug 2018 - Mariachi Mixteco sinoć u Pupnatu

03 Aug 2018 - Riči koje nestaju

02 Aug 2018 - Najava: Jedanaesta Žrnovska makarunada u nedjelju 12. kolovoza

21 Jul 2018 - Otvorena izložba radova Kreša Skozreta u Korčuli

05 Jul 2018 - Ležeći policajci

03 Jul 2018 - U Orebiću održan TA-DA! mali festival bajke

Korculatoday

Usamljena smokva (Ivan G.) - 06 Oct 2018

Korcula today

- Mariachi Mixteco u Pupnatu

- Korčula webcam live

Kontakt

Tovar

Korcula.NET je privatni web blog koji traje od 1996. godine, s više ili manje volje, sve do danas. Nastao je u početcima HR interneta sa svrhom čuvanja i njegovanja veza s iseljenicima, pružanja informacija o nama, o gradu i otoku, našoj tradiciji, kulturi, običajima.

Ideja | Design | Sadržaj

Ivan Grbin, Žrnovo

uz pomoć prijatelja, poznanika i povremenih suradnika.

Ivan@korcula.NET

Contact Form